Zračna luka ponosno nosi ime Ruđera Josipa Boškovića (1711.-1787.), fizičara, matematičara, astronoma, filozofa, diplomata, pjesnika i dubrovačkog isusovca, primjera "homo universalisa" čiji je teorijski rad postavio temelje modernoj fizici. Njegov doprinos znanosti kao i izuzetno važna uloga u povijesti Dubrovnika, ali i puno šire, razlozi su zašto baš dubrovačka zračna luka nosi njegovo ime.

Razvio je molekularnu teoriju materije

Njegov atomski model različitih orbitala pojavio se stoljeće i pol prije Bohrovog modela u kojem elektroni kruže oko jezgri, koji je 1913. razvio danski fizičar Niels Bohr, kojeg Einstein smatra jednim od očeva kvantne mehanike.

Postavio je temelje moderne teorije polja dva stoljeća prije "teorije svega"

U svojoj teoriji sila izloženoj 1758. Bošković je predložio avangardnu ideju jedinstvene prirodne sile koja bi upravljala svemirom, privlačne ili odbojne ovisno o radijusu djelovanja. Na neki način, to bi bila sinteza koja proizlazi iz zbrajanja četiri temeljne sile (jake sile, slabe sile, elektromagnetske sile i gravitacijske sile).

Postulirao je opću relativnost, koju je kasnije razvio Einstein.
Sam Friedrich Nietzsche čak ga je nazvao “najvećom pobjedom nad osjetilima koja je dosad postignuta na Zemlji”, dok ga je nobelovac iz fizike Werner Heisenberg prozvao “hrvatskim Leibnizom”.

Među prvima je Uran nazvao planetom

Zahvaljujući svojoj metodi određivanja orbite kometa iz samo tri mjerenja, Bošković je među prvima utvrdio planetarnu prirodu neobičnog nebeskog tijela koje je 13. ožujka 1781. promatrao astronom William Herschel i prebrzo opisao kao kometu. Kasnije se pokazalo kako ovo nebesko tijelo nije ništa drugo nego planet Uran.

Boškovićevo ime nosi jedan krater na Mjesecu

Njegovi proračuni omogućili su ojačanje kupole Michelangelove bazilike Svetog Petra u Rimu i tornja Duoma u Milanu. Njemu dugujemo konstrukciju akromatskog teleskopa i mikrometra, modeliranje Zemlje kao geoida i izračunavanje njegovih dimenzija.

Odredio je period rotacije Sunca i njegovu promjer, te izmjerio visinu troposfere

Bošković je bio član Kraljevskog društva, Pariške akademije znanosti i Sanktpeterburške akademije znanosti. U službi francuskog kralja i pape, vodio je zavod za optiku Kraljevske mornarice u Parizu i utemeljio zvjezdarnicu Brera u blizini Milana. Vodio je i diplomatske misije za svoju rodnu Republiku Dubrovnik.

Boškovićev značaj vidljiv je iz spiska ljudi s kojima se dopisivao, polemizirao ili koji su citirali njegova djela: Clairaut, Lalande, Voltaire, Bernoulli, Euler, D’Alambert, Lagrange, Laplace, Faraday, Maxwell, Kelvin, Mendeleev, Tesla.