Zračna luka ponosno nosi ime Ruđera Josipa Boškovića (1711.-1787.), fizičara, matematičara, astronoma, filozofa, diplomata, pjesnika i dubrovačkog isusovca, primjera "homo universalisa" čiji je teorijski rad postavio temelje modernoj fizici. Njegov doprinos znanosti kao i izuzetno važna uloga u povijesti Dubrovnika, ali i puno šire, razlozi su zašto baš dubrovačka zračna luka nosi njegovo ime.
Razvio je molekularnu teoriju materije
Postavio je temelje moderne teorije polja dva stoljeća prije "teorije svega"
Postulirao je opću relativnost, koju je kasnije razvio Einstein.
Sam Friedrich Nietzsche čak ga je nazvao “najvećom pobjedom nad osjetilima koja je dosad postignuta na Zemlji”, dok ga je nobelovac iz fizike Werner Heisenberg prozvao “hrvatskim Leibnizom”.
Među prvima je Uran nazvao planetom
Boškovićevo ime nosi jedan krater na Mjesecu
Odredio je period rotacije Sunca i njegovu promjer, te izmjerio visinu troposfere
Bošković je bio član Kraljevskog društva, Pariške akademije znanosti i Sanktpeterburške akademije znanosti. U službi francuskog kralja i pape, vodio je zavod za optiku Kraljevske mornarice u Parizu i utemeljio zvjezdarnicu Brera u blizini Milana. Vodio je i diplomatske misije za svoju rodnu Republiku Dubrovnik.
Boškovićev značaj vidljiv je iz spiska ljudi s kojima se dopisivao, polemizirao ili koji su citirali njegova djela: Clairaut, Lalande, Voltaire, Bernoulli, Euler, D’Alambert, Lagrange, Laplace, Faraday, Maxwell, Kelvin, Mendeleev, Tesla.